Šef najjače hrvatske stranke u BiH i sasvim siguran član budućeg predsjedništva te zemlje analizira situaciju i otkriva što očekuje od izbora zakazanih za 12. listopada.

S predsjednikom HDZ-a Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem razgovarali smo uoči općih izbora koji se u toj zemlji održavaju 12. listopada. HDZ će, kao uvijek u toj zemlji od kraja rata, osvojiti većinu hrvatskih glasova, no sada se očekuje da će ih to dovesti na vlast i na entitetskoj razini (Federacija BiH) i na državnoj razini Bosne i Hercegovine.

Željku Komšiću istječe drugi mandat i ne može se ponovno kandidirati, SDP BiH nije istaknuo nekog novog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pa je Čović siguran novi član Predsjedništva BiH, a zbog totalne blokade vlasti teško da će se SDP ili bilo tko drugi ponovno odlučiti da formira vlast bez HDZ-a.

Hoće li kriza u Ukrajini vratiti ovdje granicu između Istoka i Zapada, hoće li se Srbija na kraju otvoreno staviti na stranu Rusiju?

- Vidimo da Beograd u posljednje vrijeme pokušava voditi politiku prilagođenu svojim potrebama: s jedne strane dosta spretno održavaju odnose s Bruxellesom i Europskom unijom, u koje su uložili puno kompromisa u vezi s Kosovom, a s druge strane im je iznimno bitna suradnja s Rusijom. No, ako se kriza produbi, teško da će moći dugo ostati neutralni. Uostalom, pritisak javnosti u samoj Srbiji traži jasno opredjeljenje.

Što će u tom slučaju BiH? Već i sad Milorad Dodik jasno govori da BiH nikad neće u NATO, da granica NATO-a ne može biti na Drini.

- U jednom trenutku je ulazak u NATO bio gotova stvar. Sad nam je formalno ostala samo jedna ne baš teška prepreka, pitanje državne imovine, ali na scenu dolazi niz problema, među ostalim i stav političara iz Republike Srpske, stoga mislim da će pitanje ulaska u NATO jedno vrijeme mirovati. Hrvatska i bošnjačka strana snažno zagovaraju euroatlantske integracije, no mislim da će se zbog srpske strane, i to bez obzira na to tko je kod njih na vlasti, više pričati o europskim integracijama Bosne i Hercegovine, a manje o ulasku u NATO.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ovih je dana izjavio da EU favorizira Bošnjake i da im smeta što moraju uvažavati i srpski glas u toj zemlji. Je li to i vaš dojam?

- Ne bih ja rekao da je tako. Iz zemalja EU možemo čuti različite stavove, ali što se tiče službenog Bruxellesa, mislim da drže uravnotežen stav prema Bosni i Hercegovini i ne bih mogao izdvojiti niti jedan primjer u posljednjih nekoliko godina koji bi ukazivao na suprotno. Međutim, stanje u BiH je takvo da pogoduje raznim uplitanjima sa strane.

A koliki je utjecaj Turske i Erdogana na politiku u BiH? Dramatično je zazvučala izjava člana Predsjedništva, Bakira Izetbegovića, da je izborna pobjeda Erdogana pobjeda svih muslimana, pa i Bošnjaka.

- Erdogan svoj politički utjecaj želi prenijeti na područje izvan Turske, na sve četiri strane svijeta, takoreći. Posljednjih godina bilo je nekoliko spornih izjava koje su ili prešućene ili demantirane, od one da je netko nekome ostavio Bosnu u amanet do ove posljednje.

Ali, nemojte zanemariti činjenicu da Turska danas, osim političkog utjecaja, ima i značajan ekonomski utjecaj, Beograd posljednjih godina intenzivno s Ankarom razgovara o većim ulaganjima, zato vjerujem da će ekonomski utjecaj korigirati moguće takve ekscesne izjave.

Doživljavate li i vi da Turska favorizira Bošnjake?

- Imam redovite sastanke s turskim veleposlanikom u BiH i jasno su mi rekli da očekuju da ću biti izabran u Predsjedništvo BiH i da me očekuju u Turskoj odmah nakon izbora. Oni se uvijek trude pokazati da im je jednako stalo do sva tri naroda u BiH, s tim da takav dojam ne treba precjenjivati, ni podcjenjivati. Turska ima mnogo većih izazova ispred sebe od Bosne i Hercegovine.

SDP BiH Zlatka Lagumdžije odlučio je da neće nikoga kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva? Je li vam pobjeda osigurana?

- Mislim da su shvatili kako je došlo vrijeme nakon dva izborna ciklusa da Hrvati imaju pravo izabrati svoga legitimnog predstavnika. Sva istraživanja govore da ćemo dobiti oko 70 posto glasova, što će biti sasvim dovoljno da se dobije taj mandat i da se pošalje snažna poruka da više nikad ne smijemo čekati na tuđu dobru volju da bi nam se priznali izborni rezultati. Zato će naš prvi potez nakon izbora biti izmjena izbornog zakona. Moramo mijenjati izborno zakonodavstvo kako bismo izbjegli utjecaj jednog naroda na položaj drugog jer time apsolutno destabiliziramo zemlju ne samo politički, nego i sigurnosno i ekonomski. Uostalom, dužni smo mijenjati izborni zakon već na osnovi presude Europskog suda za ljudska prava po presudi Sejdić-Finci, koji nam je naložio da mijenjamo diskriminirajuće uvjete izbora za člana Predsjedništva BiH, za koje ne mogu biti birani pripadnici drugih nacionalnosti osim Hrvata, Bošnjaka i Srba.

Kakve su vaše procjene, hoće li sada Milorad Dodik izgubiti vlast?

- Mislim da on ima dobre šanse pobijediti na izborima za predsjednika RS-a, ali drugo je pitanje hoće li SNSD s partnerima pobijediti na entitetskoj i državnoj razini. Prema anketama, situacija može biti dosta neizvjesna.

Možete li mi dati jedan primjer u ove četiri godine kako su oštećena prava Hrvata, dok HDZ nije bio u vladi Federacije.

- Prekršen je Ustav da bi se formirala vlada Federacije koja od 17 članova ima tri Hrvata, a oni su imali legitimitet ne više od dva posto glasova Hrvata. U nadležnosti Federacije je 70 posto ukupnih ovlasti, a Hrvati su ostali bez utjecaja na ekonomske i socijalne tokove. Možda najbrutalnije, ostali su bez ikakvog utjecaja na financijske tokove jer je očito na djelu bila ideja da se oduzmu nadležnosti nižim razinama vlasti i financijski tokovi centraliziraju na razini entiteta. Federalni proračun se posljednje dvije godine puni isključivo pozajmicama i kreditima, većinom MMF-a, a taj novac vraćaju županije koje ostaju bez novca za osnovne potrebe. Pritom se govori da su županije nepotrebne, da su samo trošak, a neki već godinu, dvije skupljaju potpise za gašenje županija, što se predstavlja kao čarobno rješenje za sve probleme u BiH.

Tko skuplja potpise za ukidanje županija?

- Stranka Radom za boljitak braće Lijanović, no oni su samo izvršitelji. Kako to ne bi radili Bošnjaci, oni to rade tobože u ime Hrvata. Tako danas imate oko 90 posto financijskih tokova u Federaciji u rukama jednog naroda, tj. Bošnjaka. Imate cijele institucije entitetske vlade koje uopće nemaju Hrvata ili je u njima Hrvata samo jedan ili dva posto. Ali, iz ove države odlaze svi, ne samo Hrvati, nego i Srbi i Bošnjaci. Ova država dolazi do dna socijalne bijede i ako brzo nešto ne uradimo, nastradali smo. Zato je došlo vrijeme da se prestane s eksperimentima i da vlast preuzmu odgovorni političari. Jer, danas je teško reći tko je uopće vlast u Bosni i Hercegovini: od ovih koji su dovedeni na vlast u ime Hrvata valjda nema nikoga tko nije završio u zatvoru. U Parlamentu BiH već sedam, osam mjeseci nemamo parlamentarnu većinu, Vijeće ministara BiH funkcionira tek toliko kao rezultat dobre volje da se netko okupi ili ne okupi, na razini Federacije nema većine, ta je vlada već davno trebala biti smijenjena, ali je održava predsjednik Federacije koji je na vlast došao s 2000 glasova, pa je sustav potpuno blokiran.

Koliko još treba ostati OHR, Ured visokog predstavnika za BiH?

- Ja sam za to da odu što prije. U posljednje vrijeme nisu donijeli ništa dobro i smatram da smo davno postali zreli da specijalni predstavnik Europske unije za BiH, kojega također imamo, preuzme te ovlasti. Tako bismo na praktičan način pokazali da BiH otvara proces pregovora s Bruxellesom jer zemlja s klasičnim protektoratom nema što tražiti u EU. Jasno je da u sljedećih pet, šest godina neće biti novih članica EU, ali naš je zadatak u iduće četiri godine aplicirati za status kandidata. Što prije krenemo, mislim da će nam svima biti lakše.

Ne slažete se s ocjenom da je Bosna i Hercegovina propala država?

- Ne, apsolutno ne! Ja u Bosnu i Hercegovinu vjerujem kao u državu i uvijek kažem da je ovo moja domovina, šta god netko o tome rekao. Nekad i Hrvati to znaju napasti, Bošnjaci to možda gledaju s nevjericom. Za koga bih navijao, nego za Bosnu i Hercegovinu, za svoju državu?

Istina, neću sebi uskratiti zadovoljstvo ni da navijam za nekoga drugog, i za svoju Hrvatsku. Ja vjerujem u Bosnu i Hercegovinu, ne vjerujem da se mogu kreirati drugačiji odnosi na granici EU, a na BiH ipak otpada tisuću kilometara europske granice. Ne preostaje nam ništa drugo nego graditi svoju budućnost u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da danas velika većina Hrvata i dominantna većina Bošnjaka razmišlja tako.

A Srbi?

- Srbi će to iskazati na različite načine, ali vjerujem da najveći broj Srba to vidi kao neku realnost do ulaska u EU, a poslije toga je svejedno. S NATO-ovim kišobranom nad ovim prostorom i ulaskom u ozbiljnije procese s EU mislim da će disonantni glasovi u srpskom narodu biti sve manje primjetni. Kad počnemo funkcionirati normalno, kad pokrenemo gospodarstvo i počnemo otvarati radna mjesta, kad postanemo normalna država, mislim da će ljudi sve manje pričati o takvim temama.